Piše: Predrag R. Petrović
Poredeći iznijeto predanje vidimo da se ono razlikuje od istorijskih činjenica samo po sledećem, a to je da nije Drekalova majka bila žena Skenderbegovog sina, Jovana (ili Ivana), već žena Đurađa, Skenderbegovog unuka, Ivanovog najstarijeg sina, te da nije Jovan (Ivan) pobjegao poslije očeve smrti (1468. god.) u Italiju, ostavivši „đetinju” ženu, već je unuk Đurađ (II) poslije ustanka u Albaniji i zatočeništva u Skadru, u kojem je bio sa ženom (do oko 1513. god.) i, po svemu sudeći izbjegao (ili vratio se) u Italiju u Amalfi, dok je žena (za koju moguće nije znao da je bremenita) izbjegla u rod u Kastrate. Sem ove, ne velike, razlike, možemo konstatovati da je ostali dio predanja bez izmjena u odnosu na istorijske činjenice. Suštinski ostaje isto, da je Drekale od roda Kastriota, s tim da je jednu generaciju dalje od Skenderbega, te nije unuk Skenderbegov, već je Drekale – Skenderbegov praunuk.
Takav rezultat komparacije najrasprostranjenije verzije predanja o porijeklu Drekalovića sa istorijskim činjenicama, potvrđuje stanovište J. Erdeljanovića o predanjima u plemenima crnogorskih Brda, navedeno na početku ove studije – „da se mnoga od tih predanja, koja su iz velike starine, neposredno i pouzdano potvrđuju podacima iz naših i stranih istorijskih izvora”.
U prilog istoriskoj činjenici da je Drekalov otac Skenderbegov unuk ide i jedna primjedba Marka Miljanova, koju je pri izlaganju iste verzije predanja iznio za sina Skenderbegovog Jovana – da „neki govore da se zvao Đerč”, što je albanska verzija imena Đurađ. A to bi značilo da je u narodu, ipak kod „nekih” kako iznosi M. Miljanov, prenijeto u pamćenju pravo ime Drekalovog oca – Đurađ, odnosno ime Skenderbegovog unuka.
Ako po predanju prihvatimo da je majka Drekalova, kako je dato, išla prvo u rod u Kastrate, odnosno da je ona od Kastrata, a po indicijama koje proizilaze iz podataka Sanudovih anala, da je nju Đurađ mlađi oženio u vrijeme svog dvogodišnjeg boravka u Kjurilu i Lješu, objašnjenje bi se našlo u činjenici da je među dovedenih i naseljenih 70 do 80 porodica novonaseljenika u okolini kastela Kjuril (M. Sanudo Ibid. st. 144) u vrijeme starog Skenderbega, bilo i Kastrata, te je po ovim indicijama žena Đurađeva mogla biti iz neke porodice Kastrata novonaseljenika iz okoline Skenderbegovog kastela Kjuril na Radoniju.
Još jedan detalj iz predanja (za koja se poslije poređenja sa istorijskim činjenicama može reći da su u dobroj mjeri pouzdana) donekle dopunjava šture činjenice iz Sanudovih anala o Đurađu, Skenderbegovom unuku u Skadru, a to je kako je okončano Đurađevo zatočeništvo u ovom gradu. Prema predanju ne može se uzeti da je Đurađ pušten iz zatočeništva, jer njegova žena ne bi morala da se prikriva od Turaka u Kastratima i Kučima, kako je dato u verzijama predanja koje imamao kod J. Erdeljanovića i Marka Miljanova, već bi prije bilo da je Đurađ na neki način uspio da izbjegne iz Skadra, i to da je izbjegao iz Skadra sam, jer su on i žena pošli na različite strane, on u Italiju u Amalfi, a ona pošla u rod, ili se zatekla u rodu u Kastratima, a poslije se sklanjala u Kuče, gdje se i rodio Drekale. Verziju predanja o rođenju Drekala, koja je potpuno kompatibilna sa podacima o Đurađu II Kastriotu, koje nalazimo u Sanudovim analima, a i podaci o njegovom povratku u Amalfi, nalazimo zabilježenu kod V. Bogišića, čiji ćemo izvod radi komparacije ponoviti (ali sa omaškom karakterističnom za sve verzije predanja, jer se govori o Jovanu sinu Skenderbega umjesto o Đurađu unuku Skenderbega): – Kad se Jovan (tačnije Đurađ) preseljavao njegova žena, koja je bila đetinja, nalazila se u rod, tj. kod oca u Kastrate koja tada ne šćene s mužem u Italiju a poslije ju ni muž primiti. Te tako ona ostane u rod u Kastrate i tun rodi sina koji je kršten po obredima katoličke vjere i dato mu je ime Drekale. Zatijem vlasti turske doznadu za toga Jovanova (ili Đurađeva) sina i narede da se isti vlastima donese i predade. Te usljed toga majka pobjegne šnjim...
Dalje je o Drekalu isto kao u ostalim verzijama predanja.
Kompatibilnosti predanja u Kučima o porijeklu Drekalovića od Kastriota sa opisima događaja sa Đurađem II Kastriotom, Skenderbegovim unukom u Sanudovim analima i zapisima o njemu u Italiji su očigledne, a takođe su sa predanjem u saglasnosti i poznati su po genealogijama i zapisima podaci o Đurađu u Italiji. Međutim, neophodna je za hronološku provjeru hipoteze o genetskoj povezanosti Drekalovića i Kastriota prema predanjima, komparacija hronoloških podataka o godini rođenja Drekala prema genealoškim podacima njegovih potomaka, da bi se ustanovila kompatibilnost sa hronološkim podacima o Đurađu II Kastriotu. Hronološku provjeru kompatibilnosti predanja o porijeklu Drekalovića sa istorijskim činjenicama iz anala, usled nedostatka baznih hronoloških podataka kod ličnosti koje poredimo možemo jedino uraditi sa aproksimativnim proračunom mogućeg perioda u kom je rođen rodonačelnik Drekalovića, polazeći od više parametara za ličnosti, koje su u vezi sa njim i imaju sa njim zajednički neki hronološki parametar.
Sračunavanje godine rođenja vojvode Drekala nije jedinstavno, usled minimuma hronoloških podataka, koje možemo naći o ovoj ličnosti i njegovim neposrednim potomcima, te metodom sa više različitih polaznih podataka treba pokušati približno odrediti, ili dati – opseg moguće godine njegovog rođenja, koja će imati približne vrijednosti, dovoljne za komparaciju predanja sa podacima iz mletačkih anala, radi procjene vjerodostojnosti predanja u odnosu na istorijske činjenice date u mletačkim analima.
(Nastaviće se)